Crno kraljevstvo. Roman seoskog svećenika (prvo izdanje)
Signed books of domestic literature
087658
Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima
Zagreb
1942
12×19
tvrdi
229
hrvatski
Price: 15,00 EUR
S datiranom posvetom i potpisom autora. Ovo je prvo izdanje izvorno objavljeno 1942. godine u Zagrebu od strane Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima. Radi se o četvrtom i posljednjem romanu u ciklusu "Romani iz slavonskog života" hrvatskog književnika Antuna Matasovića. Roman prati sudbinu seoskog svećenika i realistično prikazuje svakodnevicu, običaje i socijalne prilike u Slavoniji. Antun Matasović (Velika Kopanica1893. – Karlovac, 1986.) hrvatski književnik. Gimnaziju je pohađao u Vinkovcima i Osijeku, zatim »Merkurov« trgovački tečaj u Slavonskom Brodu, a potom Trgovačku akademiju u Osijeku i Visoku eksportnu akademiju 1917. u Beču. Bio je učitelj u Prnjavoru, profesor na Sušaku i u Sarajevu, direktor Zadružne gospodarske banke u Đakovu, direktor Trgovačke akademije u Čakovcu od 1926. do 1941., nakon čega je došao u Osijek za profesora na Trgovačkoj akademiji, a zatim je službovao u Đakovu i Slavonskom Brodu do umirovljenja 1953. Sa suprugom Terezijom imao je jedanaestero djece. Bio je član Hrvatskoga katoličkoga seniorata i njegov predsjednik u Đakovu, član Hrvatskoga orlovskoga saveza, Napretka, Hrvatskoga radiše, HKD-a sv. Jeronima, Kola hrvatskih književnika, Trećega reda sv. Franje, Marijine kongregacije. Objavio je niz kraćih proza u raznim katoličkim listovima, novinama, časopisima i kalendarima. U izdanju HKD-a sv. Jeronima između 1939. i 1942. izišla mu je romaneskna tetralogija »Bartol i Bara«, »Za kruh svagdanji«, »Pred Život« i »Crno kraljevstvo«. Pisani su kao spoj obiteljske sage i egzistencijalističkoga romana s temom života u selu Povirju. Središnji je lik neželjeno dijete Đuka, koji, postavši svećenik, stradava kao protagonist tragedije izišle iz težnje da bude pokretač razvoja sela i borac protiv »bijele kuge«. Napisao je i desetak igrokaza i manjih drama, više kritika i prikaza, priče za djecu, folklorne knjižice »Pisanica« i »Tikvica« te »Slavonske graničarske tikvice«, a u rukopisu je ro
