You forgot your password?

Register!

Total:

Domestic delivery:

Number of items in the shopping cart:

Review and checkout

Život i priključenija

Serbian prose

Obradović, Dositej

087188

Nolit

Beograd

1969

12,5×17

tvrdi

195

srpski

Price: 6,00 EUR

Život i priključenija (u prijevodu: "Život i doživljaji") je najznačajnije djelo Dositeja Obradovića, objavljeno 1783. godine. To je prva moderna srpska autobiografija koja označava početak novije književnosti temeljene na prosvjetiteljskim idejama. Djelo se sastoji od dva dijela. Prvi dio (1783.) opisuje Dositejevo djetinjstvo, ranu mladost i bjekstvo u manastir Hopovo. Drugi dio (1788.) prikazuje njegova putovanja po Europi i sazrijevanje u slobodoumnog filozofa. Djelo je kombinacija autobiografije, putopisa i prosvjetiteljskog eseja. Napisana je u obliku pisama, što je bilo popularno u književnosti 18. stoljeća. Napisano je na narodnom jeziku, što je bila velika revolucija u odnosu na dotadašnji crkvenoslavenski, čime je Dositej želio knjigu učiniti dostupnom običnim ljudima. Dositej otvoreno kritizira monaški život, vjerski fanatizam i praznovjerje. Glavna ideja djela je "nauka i razum" (prosvjeta). Autor zagovara otvaranje škola, učenje jezika i kritičko razmišljanje. Kroz opise svojih putovanja (Beč, London, Pariz, Leipzig), Dositej povezuje balkanske narode s europskom kulturom. Predgovor napisao Borivoje Marinković. Obradović, Dositej (pravo ime Dimitrije), srpski književnik i prosvjetitelj (Čakovo, Banat, oko 1739 – Beograd, 1811). Kao mladić otišao u fruškogorski samostan Hopovo, koji je napustio nakon tri godine. Bio je 1761–63. učitelj u Dalmatinskoj zagori, a potom privatni učitelj u više europskih zemalja i u Rusiji; filozofiju i teologiju studirao u Halleu te fiziku u Leipzigu (1782). Došao 1807. u Srbiju, gdje je osnovao Veliku školu (1808), Bogosloviju (1810) te bio prvi ministar prosvjete (1811). Pod utjecajem M. A. Relkovića i A. Kačića Miošića te engleskih, njemačkih i francuskih racionalista, pisao je i tiskao knjige na narodnom jeziku. Protivio se svemoći Crkve i zauzimao se za »jedinstvo naroda bez obzira na vjersku pripadnost«. Program društvenih reformi i kulturno-prosvjetnoga rada izložio j

Add to cart