084820
Zagreb
2022
16×24
meki
272
hrvatski
Cijena: 13,50 EUR
U trenutcima kada je Drugi svjetski rat bio na samome kraju i mir je tek stupao na scenu, jugoslavensko komunističko vodstvo pokušalo je vojničkim sredstvima zauzeti ovaj važan grad, poslije čega bi slijedila politika svršenog čina. U ovom pothvatu, međutim, nije uspjela taktika preuzimanja vlasti kakva je, primjerice, primjenjivana u Srbiji 1944. godine. Pred osokoljenim partizanima ispriječili su se Saveznici, a izostala je očekivana podrška s Istoka. Jedinice Jugoslavenske armije povukle su se na područje odakle je ova luka bila sigurna. Povlačenje je, međutim, samo zaoštrilo odnose. Plod privremenog rješenja problema i povremenih eskalacija sukoba 1946.-1947. godine bilo je neprijateljstvo s dojučerašnjim savezničkim vojskama SAD-a i Velike Britanije. Pojedini potezi, kao što su beskorisna rušenja američkih transportnih zrakoplova u kolovozu 1946., dugo vremena poslije toga držali su Jugoslaviju na lošem glasu. Sugerirana obrana suvereniteta granica FNRJ, ponuđena kao obrazloženje za rušenje američkih aviona, dolazi u sumnju, jer su incidenti na tim granicama nastavljeni idućih godina bez jugoslavenske reakcije. Bojan Dimitrijević, srpski povjesničar, rođen je 1968. godine u Beogradu. Diplomirao je 1994. godine, a magistrirao je 1996. na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti i 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu s tezom pod naslovom „Jugoslavenska vojska u Otadžbini u valjevskom kraju 1941 - 1945.“ Doktorirao je na novosadskom univerzitetu 2004. godine, a doktorska teza je bila „Jugoslovenska narodna armija 1945. - 1954.“ Objavio je više monografija s temama iz povijesti Ravnogorskog pokreta 1941. - 1945. kao i preko šezdeset radova iz suvremene vojne povijesti ovog prostora.
