090039
Zagreb
1923
15,5×22,5
meki
47
hrvatski
srpski (ćirilica)
Cijena: 5,00 EUR
Rijedak dvobroj koji donosi presjek društveno-političkih strujanja s početka dvadesetih godina prošlog stoljeća. Glavni tematski naglasak posvećen je Hrvatskom seljačkom pokretu. Broj otvara programski članak pod naslovom "Za slobodu naroda u oslobođenoj domovini" autora I. Kolbea, koji nudi promišljanje o suštinskoj razlici između tek oslobođene države i istinski slobodnog naroda, kritički se osvrćući na ekonomske i duhovne emancipacijske procese tog vremena. Slijedi ga ključni analitički tekst M. Grkovića pod nazivom "Hrvatski seljački pokret, kritički ocenjen", koji predstavlja prvorazredan povijesni izvor za proučavanje geneze Radićeva pokreta i njegova odjeka među tadašnjom građanskom inteligencijom. Osim posvećenosti seljačkom pitanju, ovaj je dvobroj iznimno vrijedan i zbog drugih priloga koji zrcale tadašnju globalnu i regionalnu dinamiku. Unutar književnih i ideoloških blokova izdvaja se tekst Augusta Cesarca pod naslovom "Boljševici i kultura", dok ugledni ekonomist I. Belin pridonosi s stručnim analizama "Tehnika stabilizacije dinara" te ekonomskim pregledom o prirezima i kuluku. Zanimljivost broju daje i rubrika Knjige i listovi u kojoj Aleksije Jelačić prikazuje drugi svezak memoara V. D. Nabokova pod nazivom "Druga ruska revolucija". Svezak završava stalnim i prepoznatljivim, satiričko-informativnim prilogom časopisa "Šta se čuje" na samom kraju knjižnog bloka. Budući da je časopis tiskan u karakterističnoj i za Novu Evropu prepoznatljivoj kombinaciji latinice i ćirilice (ovisno o autoru priloga), on savršeno dokumentira jezični i grafički pluralizam međuratne periodike. Nova Evropa bio je jedan od najvažnijih i najutjecajnijih časopisa za kulturna, politička i društvena pitanja, koji je izlazio u Zagrebu od 1920. do 1941. godine. Pokretač i dugogodišnji glavni urednik ove neovisne platforme bio je ugledni intelektualac dr. Milan Ćurčin. Časopis je okupio vodeće regionalne znanstvenike, umjetnike i misl
