047250
Beograd
1978
14×20
tvrdi s omotom
198
hrvatski
6,00 EUR
4,80 EUR
Štedite: 1,20 EUR (20%)
U svojoj utjecajnoj analizi, njemački politolog Reinhard Kühnl istražuje odnos između građanskog društva, liberalizma i fašizma. Njegov rad polazi od teze da fašizam nije "povijesna slučajnost", već ekstremni odgovor na krize liberalnog kapitalizma. Kühnl razlikuje dva glavna modela vladavine unutar građanskog (kapitalističkog) društva: Liberalna demokracija: Vlada putem zakona i konsenzusa. Jamči individualne slobode i politički pluralizam. Stabilna je dok god ekonomski sustav može zadovoljiti osnovne potrebe masa. Diktatorski oblici (uključujući fašizam): Nastaju kada liberalne institucije više ne mogu osigurati društvenu stabilnost. Vlada putem prisile i terora. Služe očuvanju postojećeg ekonomskog poretka (vlasništva) ukidanjem demokratskih prava. Odnos liberalizma i fašizma prema Kühnlu je u njegovoj tezi da fašizam i liberalizam nisu potpune suprotnosti, već su oba ukorijenjena u istom društvenom sustavu. Kriza liberalizma: Kada ekonomska kriza postane toliko duboka da ugrozi opstanak vladajućih struktura, liberalni mehanizmi (parlament, izbori) postaju "prepreka" efikasnom upravljanju. Funkcija fašizma: On se pojavljuje kao alat za spašavanje kapitalističkog sustava. On uništava radničke pokrete i organizacije koje bi mogle donijeti promjenu sustava. Ideološka manipulacija: Fašizam koristi nacionalističku i rasističku retoriku kako bi pridobio mase (pogotovo sitnu buržoaziju) koje su razočarane neuspjehom liberalizma. Za Kühnla, fašizam je: Reakcionaran: Teži povratku na autoritarne oblike moći. Kontrarevolucionaran: Njegov glavni cilj je spriječiti socijalističku transformaciju društva. Teroristička vladavina: Oblik vladavine najagresivnijih elemenata kapitala. Kühnl upozorava da se fašizam ne može razumjeti bez razumijevanja strukture građanskog društva i kapitalizma koji ga je proizveo. Preveo Ivan Prpić.Knjiga je podcrtavana.
