Ostarjeti na otoku. Kvaliteta života starijega stanovništva hrvatskih otoka
Sociologija
035287
Institut za migracije i narodnosti
Zagreb
2008
20×25
meki
307
hrvatski
Cijena: 18,00 EUR
Starenje stanovništva hrvatskih otoka rezultat je procesa koji je obilježio otočni život u prošlom stoljeću – iseljavanja. Trajni odlazak s otoka većinom mlađeg stanovništva u radno aktivnoj dobi postupno je utjecao na ukupno smanjenje broja stanovnika, ali i na prirodno kretanje, uzrokovavši pad nataliteta i relativni porast mortaliteta. Posljedica takva prirodnog i mehaničkog kretanja starenje je otočne populacije čemu pridonosi i povratak otočana u umirovljeničkoj dobi na njihov otok. Specifičnost otočkog života, dobna i spolna struktura populacije te oslanjanje na vlastite snage često malobrojna stanovništva, određivala je uloge pojedinih skupina i prisiljavala stanovnike hrvatskih otoka na aktivan život do u duboku starost. Autorica se u knjizi zalaže za širi koncept shvaćanja aktivnosti starijih članova otočnih zajednica i daje odgovor na pitanja o načinu života na otocima i ulozi migracija, procjenjuje probleme otočne zajednice i načine njihova rješavanja te govori o mjestu starijih u programima oživljavanja otoka i kvaliteti njihova života početkom trećeg tisućljeća. Pritom se služi kvantitativnom analizom popisnih podataka i podataka raznih drugih institucija, a u terenskom istraživanju primjenjuje metodu ankete i biografsku metodu odnosno dubinski intervju. Anketno istraživanje provedeno je na uzorku stanovništva Ugljana, Iža i Dugog otoka, a širu i osobniju sliku kvalitete života starijeg otočnog stanovništva autorica je nastojala prikazati kroz deset životnih priča starih otočana od kojih su većina stanovnici Kvarnerskih otoka: Krka, Cresa i Lošinja.