Pogibija u Kuršanečkom lugu - smrt Nikole VII. Zrinskog u svjetlu povijesti lovstva
Hrvatska do 1800.
090664
2026
15,5×21,5
tvrdi
98
hrvatski
Cijena: 15,00 EUR
Pogibija hrvatskog bana Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog 18. studenoga 1664. godine u Kuršanečkom lugu jedan je od najpoznatijih, ali i najkontroverznijih događaja hrvatske povijesti, koji promatran kroz prizmu povijesti lovstva otkriva surovu realnost baroknog plemićkog lova na divlje svinje. Tijek lova i lovačke okolnosti (17. stoljeće) U 17. stoljeću lov na krupnu divljač, osobito na vepra, bio je omiljena razonoda plemstva, ali i oblik vojne vježbe koja je zahtijevala iznimnu hrabrost i vještinu. • Način lova (hajka i prigon): Nikola VII. Zrinski krenuo je iz svoje čakovečke rezidencije u lov u šumu Otok (Kuršanečki lug) nedaleko od rijeke Drave, u pratnji plemića, lovaca i hajkača. U to doba koristili su se lovački psi (goniči i krvosljednici) za podizanje i zaustavljanje divljači. • Smrtonosna pogreška u lovu: Prema povijesnim zapisima, hajkači i lovci podigli su velikog vepra kojeg je netko od sudionika ranio. Ranjeni vepar, koji u lovstvu oduvijek slovi za najopasniju europsku divljač zbog nepredvidivosti i razornih kljova, dao se u bijeg. Zrinski je prekršio jedno od temeljnih pravila sigurnosti u lovu – odvojio se od glavnine pratnje kako bi sam pratio trag ranjene životinje u gustišu. • Napad divljači: Iznenadni napad iz zasjede završio je tragično. Vepar je srušio bana i nanio mu teške, smrtonosne ozljede kljovama u predjelu glave i vrata prije nego što su mu ostali lovci uspjeli priteći u pomoć.