Pregled književnog rada Crne Gore od vladike Vasilija do 1918 godine
Teorija i povijest književnosti
088413
Cetinje
1951
17,5×24
meki
355
crnogorski (ćirilica)
Cijena: 15,00 EUR
Kapitalna studija crnogorskog pisca i povjesničara književnosti Trifuna Đukića, objavljena 1951. Ovo djelo donosi detaljan povijesno-književni pregled razvoja crnogorske pisane riječi. Knjiga obuhvaća razdoblje od sredine 18. stoljeća i prvih tiskanih historiografskih radova pa sve do kraja Prvog svjetskog rata, odnosno nestanka Kraljevine Crne Gore kao neovisne države. Đukić u knjizi sistematski analizira autore i književne tokove kroz nekoliko ključnih povijesnih faza: Vladika Vasilije Petrović Njegoš - Početna točka pregleda. Fokus je na njegovom ključnom djelu „Istorija o Crnoj Gori“ (1754) koje predstavlja temelj crnogorske historiografije i prvu tiskanu knjigu nekog crnogorskog vladara. Vladika Petar I Petrović Njegoš (Sveti Petar Cetinjski) - Analiza njegovih poslanica, pisama i pjesama. Đukić ističe njihovu visoku etičku, društvenu i jezičku vrijednost. Petar II Petrović Njegoš - Središnji i najvažniji dio studije. Analizira se estetski i filozofski vrhunac crnogorske književnosti kroz djela „Gorski vijenac“, „Luča mikrokozma“ i „Lažni car Šćepan Mali“. Književnost epohe realizma i romantizma - Pregled rada kasnijih autora druge polovicee 19. i početka 20. stoljeća. To uključuje stvaralaštvo knjaza/kralja Nikole I Petrovića (drame, poezija poput „Onamo, 'namo“), vojvode Marka Miljanova (djela o čojstvu i junaštvu) te Stefana Mitrova Ljubiše. Lokalni i manje poznati pisci - Knjiga je izuzetno vrijedna jer ne mapira samo klasike, već bilježi i regionalne autore koji su pisali pripovijetke i kronike iz crnogorskog života (poput Ilije Zlatičanina i drugih). Trifun Đukić ovim djelom pruža sintetički uvid u transformaciju crnogorske književnosti: od epske tradicije, preko državotvornih i prosvjetiteljskih poslanica, pa sve do modernijih građanskih i umjetničkih formi s početka 20. stoljeća. Djelo se i danas koristi u izučavanju povijesti južnoslavenske književnosti kao referentna literatura za ovo razdoblje. DOST