Prodori moderne umetnosti. Utopija i nove stvarnosti

Kataloški broj: 088336

Nakladnik: Nolit

Mjesto izdanja: Beograd

Godina izdanja: 1962

Format: 16×23

Uvez: meki

Broj stranica: 161

Jezik: srpski

Cijena: 15,00 EUR

Zabilješke: Knjiga objavljena 1962. jedno je od najvažnijih djela za razumijevanje moderne umjetnosti. Autor u knjizi donosi duboki pregled i analizu umjetničkih previranja u 20. stoljeću. U središte istraživanja stavlja likovnu umjetnost, ali se bavi i drugim povezanim društvenim procesima. Detaljno analizira put od realizma, naturalizma i impresionizma, preko postimpresionizma i simbolizma, pa sve do ekspresionizma i apstrakcije. Naziv knjige savršeno opisuje njenu bit. Bihalji-Merin istražuje kako su moderni umjetnici sanjali o novom, boljem svijetu (utopija). Prikazuje i kako su stvarali posve nove načine gledanja na svijet oko nas (nove stvarnosti). Knjiga ističe ideju o jedinstvu svijeta kroz umjetničku viziju. Autor povezuje napredak tehnologije i znanosti s promjenama u slikarstvu i kiparstvu. Izdanje sadrži golem vizualni dodatak s gotovo 200 crno-bijelih i fotografija u boji, reprodukcija i crteža. Knjiga je doživjela veliki uspjeh ne samo u Jugoslaviji, već je prevedena i objavljena u Njemačkoj i Americi. Autor je njome približio modernu umjetnost široj publici. Pomogao je ljudima da shvate kako moderni eksperimenti nisu šarlatanstvo, već iskren odraz modernog vremena. Bihalji-Merin, Oto, srpski književnik i likovni kritičar (1904–1993). Od 1924. živio u inozemstvu (Berlin, Pariz, Švicarska, Španjolska, Italija), djelovao kao ljevičarski i antifašistički orijentiran književnik i publicist. S bratom Pavlom 1928. osnovao izdavačku kuću »Nolit«, koja je između dvaju svjetskih ratova imala znatan intelektualni utjecaj u Jugoslaviji. U Beograd se vratio 1940., a 1941–45. bio ratni zarobljenik u Njemačkoj. Nakon rata imao istaknutu ulogu u srpskom javnom životu. Baveći se europskom avangardnom umjetnosti i književnosti, znatno je pridonio upoznavanju jugoslavenske publike s modernim umjetničkim pravcima. Posebno se bavio pojavom tzv. naivne umjetnosti te pisao o slikarstvu I. Generalića i K. Hegedušića.

Dodaj u košaricu