Saobraćaj u gradovima. Studija dugoročnih problema saobraćaja u naseljima

Kataloški broj: 088418

Nakladnik: Građevinska knjiga

Mjesto izdanja: Beograd

Godina izdanja: 1975

Format: 21,5×30,5

Uvez: tvrdi s omotom

Broj stranica: 219

Jezik: srpski

Cijena: 18,00 EUR

Zabilješke: Izdanje epohalne britanske studije poznate kao Buchananovo izvješće iz 1963. To je utjecajna i pionirska studija o urbanističkom i prometnom planiranju, objavljena Ministarstvo prometa Ujedinjenog Kraljevstva. Izradu izvještaja vodio je ugledni britanski arhitekt, građevinski inženjer i planer Colin Buchanan. Ovaj povijesni dokument nastao je kao odgovor na dramatičan porast broja automobila nakon Drugog svjetskog rata te je ponudio radikalan pogled na to kako se moderni gradovi moraju prilagoditi masovnoj motorizaciji. Izvješće je prepoznalo automobil kao "izvrsno i korisno otkriće", ali je istovremeno upozorio da će nekontrolirani priljev vozila doslovno "ugušiti" i uništiti urbanu sredinu. Buchanan je tvrdio da su pješaci i motorni promet inherentno nespojivi u istom prostoru. Predložio je fizičku segregaciju, primjerice kroz pješačke zone podignute na platforme (palube) iznad razine cesta. Ekološka područja - koncept prema kojem unutar stambenih i povijesnih četvrti lokalni život ima prednost pred automobilima. Tranzitni promet trebao se zadržati isključivo na primarnim distribucijskim cestama i koridorima izvan tih zona. Ekološki kapacitet - definiranje maksimalnog volumena prometa koji neka ulica ili četvrt može podnijeti a da se ne ugroze sigurnost, razina buke i čistoća zraka. Nužnost ograničavanja prometa: Izvještaj je kroz studije slučaja dokazao da je potpuno prepuštanje gradova automobilima neodrživo te da će u određenim zonama uvijek biti nužno primijeniti mjere restrikcije prometa. Utjecaj ove studije u desetljećima nakon objave bio je iznimno snažan, ali i kontradiktoran. Utemeljio je moderne ideje o pješačkim zonama u središtima gradova. Poslužio je kao opravdanje za radikalno rušenje povijesnih jezgri u 1960-ima i 1970-ima. Prvi je uveo ekološke standarde i kvalitetu života kao apsolutni prioritet planiranja. Potaknuo je izgradnju golemih, nehumanih urbanih autocesta, betonskih nadvožnjaka i podzemni

Dodaj u košaricu